Geologija karsta Srbije i Crne Gore
opšti pregled
Karst Srbije i Crne Gore pripada Karpato-balkanidima, koji su od rumunskog dela odvojeni klisurom Dunava (Đerdap), i dinarskoj karbonatnoj platformi, tako da čini dve potpuno odvojene oblasti:
Karpato-balkansku na istoku zemlje i dinarsku na zapadu i jugozapadu. Obzirom da obe pripadaju većim geosinklinalnim prostorima, u njima su zastupljeni svi tipovi krečnjaka (sa sporadičnim prelazima u dolomite), dominantno mezozojske starosti. Povoljni petrološki, strukturno-tektonski, klimatski, hipsometrijski i hidrogeološki uslovi omogućili su razvoj karsta koji još uvek nije dovoljno istražen.
Karst Srbije
Kad se predje misem preko karte pojavljuju se pojasevi, od 1 -5, kad se klikne na pojas ovde izlazi slika i informacije
Pojas 2
Cras hendrerit aliquam rhoncus. Praesent ut arcu neque. Ut facilisis enim eget ex eleifend venenatis. Nulla eget sapien varius velit tempus viverra sed quis lectus. Suspendisse potenti. Suspendisse potenti. Donec quis urna vel justo dictum maximus sed in sem.
Pojas 5
Nulla vel nunc tristique, aliquet lectus malesuada, imperdiet erat. Pellentesque sodales, nisl eget pellentesque ornare, massa lacus ultrices eros, vitae efficitur felis leo at mauris. Nam facilisis nulla felis, quis interdum dui varius ac. Sed viverra lectus vel mi cursus luctus. Aliquam ullamcorper, dolor sit amet tempor cursus, lorem arcu tempus elit, in dignissim eros elit quis neque. Donec quam justo, commodo eget tellus sed, aliquam gravida mauris. Cras fringilla et ipsum id fringilla. Sed laoreet nunc dui, eu auctor sem feugiat ut. Cras dictum nec orci vitae porttitor. Nunc hendrerit nibh sed mi laoreet, in scelerisque dui vestibulum. Maecenas nulla turpis, ullamcorper ac tincidunt in, sollicitudin et diam. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Mauris luctus sapien sagittis tellus pretium molestie.
Pojas 1
Nulla vel nunc tristique, aliquet lectus malesuada, imperdiet erat. Pellentesque sodales, nisl eget pellentesque ornare, massa lacus ultrices eros, vitae efficitur felis leo at mauris. Nam facilisis nulla felis, quis interdum dui varius ac. Sed viverra lectus vel mi cursus luctus. Aliquam ullamcorper, dolor sit amet tempor cursus, lorem arcu tempus elit, in dignissim eros elit quis neque. Donec quam justo, commodo eget tellus sed, aliquam gravida mauris. Cras fringilla et ipsum id fringilla. Sed laoreet nunc dui, eu auctor sem feugiat ut. Cras dictum nec orci vitae porttitor. Nunc hendrerit nibh sed mi laoreet, in scelerisque dui vestibulum. Maecenas nulla turpis, ullamcorper ac tincidunt in, sollicitudin et diam. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Mauris luctus sapien sagittis tellus pretium molestie.
Pojas 3
Nulla vel nunc tristique, aliquet lectus malesuada, imperdiet erat. Pellentesque sodales, nisl eget pellentesque ornare, massa lacus ultrices eros, vitae efficitur felis leo at mauris. Nam facilisis nulla felis, quis interdum dui varius ac. Sed viverra lectus vel mi cursus luctus. Aliquam ullamcorper, dolor sit amet tempor cursus, lorem arcu tempus elit, in dignissim eros elit quis neque. Donec quam justo, commodo eget tellus sed, aliquam gravida mauris. Cras fringilla et ipsum id fringilla. Sed laoreet nunc dui, eu auctor sem feugiat ut. Cras dictum nec orci vitae porttitor. Nunc hendrerit nibh sed mi laoreet, in scelerisque dui vestibulum. Maecenas nulla turpis, ullamcorper ac tincidunt in, sollicitudin et diam. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Mauris luctus sapien sagittis tellus pretium molestie.
Pojas 4
Nulla vel nunc tristique, aliquet lectus malesuada, imperdiet erat. Pellentesque sodales, nisl eget pellentesque ornare, massa lacus ultrices eros, vitae efficitur felis leo at mauris. Nam facilisis nulla felis, quis interdum dui varius ac. Sed viverra lectus vel mi cursus luctus. Aliquam ullamcorper, dolor sit amet tempor cursus, lorem arcu tempus elit, in dignissim eros elit quis neque. Donec quam justo, commodo eget tellus sed, aliquam gravida mauris. Cras fringilla et ipsum id fringilla. Sed laoreet nunc dui, eu auctor sem feugiat ut. Cras dictum nec orci vitae porttitor. Nunc hendrerit nibh sed mi laoreet, in scelerisque dui vestibulum. Maecenas nulla turpis, ullamcorper ac tincidunt in, sollicitudin et diam. Interdum et malesuada fames ac ante ipsum primis in faucibus. Mauris luctus sapien sagittis tellus pretium molestie.
Karpato-balkanski deo odlikuje zonarna šarnirska struktura koja je karbonatni prostor svela na izolovane mase krečnjaka u istočnom delu oblasti. Zone su međusobno
razdvojene nepropusnim stenama, zaplavljene jezerskim sedimentima tercijera i sa nepropusnom podinom koja je otkrivena u obodnim i sporadično u centralnim delovima. Duboko usečeni, transverzalni, rečni tokovi sa snažnim karstnim vrelima (čije maksimalne izdaљnosti dostiћu 0,5 do preko 2 m<sup>3</sup>/s) dele zone na pojedinačne masive, u kojima potencijal za vertikalan razvoj karstifikacije dostiћe 300-700 m (do nepropusne podine), sporadično i više.
Najbolji primer za to su rezultati speleoronilačkih istraživanja u dva vrela (vrelo Mlave i vrelo Krupac), gde su dostignute dubine preko 70 m (A.Milosavljević, 1995. i 1997.) i utvrđeno da se nastavljaju
vertikalnim kanalima. To su najveće dostignute dubine u Srbiji i Crnoj Gori. U ovoj oblasti se nalazi 90% najdubljih do sada istraženih jama u Srbiji, i 6 od 10 najdužih istraženih pećina u Srbiji i Crnoj Gori.
Dinarska oblast se može i na teritoriji Srbije i Crne Gore podeliti na Unutrašnje i Spoljašnje Dinaride.
Unutrašnji Dinaridi se nalaze u zapadnoj Srbiji i severnom delu Crne Gore, dok su Spoljašnji u većem delu Crne Gore, a zahvataju i sam granični pojas Srbije prema Albaniji. Krečnjaci su pretežno trijaske starosti, na istoku zaplavljeni jezerskim i flišolikm sedimentima sa čestim probojima i intruzijama magmatskih stena, dok je njihov položaj ka zapadu u složenim strukturno tektonskim odnosima prema starijim stenama, ofiolitskom melanžu i Spoljašnjim Dinaridima. Najznačajnije mase krečnjaka su u okviru Lelićkog karsta, Giljeve i Peštera (Ušački pećinski sistem, Pećina nad Vražjim Firovima), obodnih delova Zlatibora, Zlatara i planine Tare.
Spoljašnji Dinaridi se odlikuju velikom debljinom karbonatnih naslaga i čine visokoplaninske regije (Durmitor, Prokletije…), sa vrhovima preko 2.000 m.n.v., koje obiluju atmosferskim padavinama. Dreniraju ih snažna karstna vrela maksimalne izdašnosti i preko 10 m3/s, sa pojavama sifonalne cirkulacije kao i isticanje ispod nivoa mora (Boka Kotorska). Najviši delovi su bili zahvaćeni glacijacijom i imaju odlike tipičnog alpskog karsta. Do sada najdublja istražena jama je Jama na Vjetrenim Brdima –897 m (Međunarodna speleološka ekspedicija Durmitor 1985.), jošuvek najdublja jama Crne Gore. Ipak, najveći potencijal imaju Prokletije (granični pojas prema Albaniji), koji se može porediti sa potencijalom Kanina (Slovenija), ali jošuvek nisu speleološki istražene.
autor teksta Milena Zlokolica-Mandić
(pisano 1996. godine)